Vodeća kandidatkinja Elif Eralp, koja bi mogla postati prva gradonačelnica Berlina iz redova Lijeve stranke, obećanje ponavlja pri svakoj prilici, uz argument da je to način da se obuzdaju pretjerane najamnine

Berlinske ljevičarske stranke na rastuću stambenu krizu odgovaraju radikalnim prijedlogom. duzimanjem imovine velikih nekretninskih tvrtki, koje krive za propadanje grada. Plan je postao najspornija tema izbora. Vodeća kandidatkinja Lijeve stranke Elif Eralp poručuje da je stanovanje središnje društveno pitanje grada. "Uvijek sam govorila da ću, ako postanem gradonačelnica, učiniti sve što je u mojoj moći kako bih Berlin ponovno učinila pristupačnim i snizila najamnine", rekla je.

Stranka se kandidirala s planom eksproprijacije imovine tvrtki koje posjeduju više od 3000 stanova. Ideja ima široku potporu u gradu koji povijesno naginje ljevici. Gotovo 60 posto birača podržalo je eksproprijaciju velikih stambenih tvrtki na referendumu 2021. Organizacija koja je referendum pokrenula procjenjuje da bi grad mogao prisilno otkupiti čak 220.000 stanova za do 60 posto tržišne vrijednosti, što je ukupno 18 milijardi eura. Taj bi novac, tvrde, grad tijekom stoljeća vratio od najamnina. pisao je Politico.

Pozadina je stambena kriza. Najamnine su u posljednjem desetljeću porasle za oko 70 posto. Postoje i pravne prepreke. provedba bi bila teška. Stručna komisija zaključila je 2023. da je prijedlog pravno izvediv i da bi se mogao temeljiti na članku 15. njemačkog ustava, koji dopušta prijenos zemljišta, prirodnih resursa i sredstava za proizvodnju u zajedničko vlasništvo. Ta odredba, međutim, nikad nije primijenjena. Eksproprijacija bi gotovo sigurno završila pred ustavnim sudom, a stručnjaci kažu da bi suci mogli presuditi u oba smjera.

Vodeća kandidatkinja Elif Eralp, koja bi mogla postati prva gradonačelnica Berlina iz redova Lijeve stranke, obećanje ponavlja pri svakoj prilici, uz argument da je to način da se obuzdaju pretjerane najamnine.  Odgovori su podijeljeni, a većina je skeptična, čak i kad se slažu s ciljem. Najčešće pitanje: tko će to platiti?, piše Focus Online. 

Melanie, prodavačica, živi u Vonovijinu stanu od 70 kvadrata i plaća 650 eura. Priznaje da joj ideja zvuči dobro. "Bila bih stvarno sretna kad bi najamnine u Berlinu konačno pale", kaže. Vlastitu najamninu smatra razumnom, jer zna za puno više cijene. No ne vjeruje da bi eksproprijacija promijenila stanje. Grad je već jako zadužen, pa se pita odakle bi došao novac za odštetu stambenim tvrtkama. Na pitanje boji li se zapuštenosti stanova, nasmijala se i rekla da već sada, u privatnom vlasništvu, čistoća i obnove ne funkcioniraju. Ipak strahuje od još goreg. Ako stanove preuzme javni vlasnik, zapuštenost i zaostaci u obnovi mogli bi postati još veći nego sada.

Helmut Baldrich (82) s Barbarom plaća 750 eura za stan od 73 kvadrata u neboderu kod Falkenseer Chausseea. U stanu žive od 1965. i, kaže, ugodno im je. Privatna tvrtka trenutno prebacuje plinske priključke na električne i renovira kupaonice, pa on ne može zamisliti da bi nakon eksproprijacije sve bolje funkcioniralo. Prijedlog odbacuje iz političkih razloga: "Eksproprijacije su potpuna besmislica i nemaju apsolutno nikakve veze s demokracijom." Iako i on želi da najamnine u Berlinu konačno padnu, tako drastičan potez, upozorava, poslao bi katastrofalan signal berlinskom gospodarstvu. "Bojim se da bi tako drastičan korak odvratio investitore", kaže i dodaje da si glavni grad to ne može priuštiti. Mudrije bi, smatra, bilo milijarde koje bi se isplatile privatnim vlasnicima uložiti u gradnju novih stanova, koje Berlin očajnički treba. Grad je već znatno zadužen, a skupa eksproprijacija, napominje, neće stvoriti nijedan novi stan.

Michael (25) studira poslovnu administraciju na Slobodnom sveučilištu u Berlinu i još uvijek živi u roditeljskom četverosobnom stanu od oko 70 kvadrata. Brat mu se odselio, a on sam neko je vrijeme tražio stan, ali si kao student ne može priuštiti traženu najamninu. Prijedlog Lijeve stranke smatra "vrlo hrabrom idejom", no vjeruje da će propasti u provedbi. Njegovo je glavno pitanje kako Lijeva stranka namjerava financirati takav korak.

Najoštriji je bio Harald Magill (82), obučeni tiskar i industrijski službenik. On i supruga Christa bijesni su zbog mogućnosti da im se stambena tvrtka eksproprira. "Pobjeda Lijeve stranke je apsolutna politička katastrofa", rekao je, dodavši polemično da bismo, kad Lijeva dođe na vlast, "možda čak imali i vođu klana za gradonačelnika" i "obvezu učenja ruskog".

Vučić: Hrvatska se ponosi nacističkom prošlošću, ne može nam držati lekcije

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.